1. pl
  2. en

Jesu li pamučne vrećice ekološke? Koja će torba za kupnju biti najodrživiji izbor?

11 listopada 2021

Jesu li pamučne vrećice ekološke? Koja će torba za kupnju biti najodrživiji izbor?

 

Sadašnji svijet je vrlo složen, procesi koji se odvijaju, bilo biološki ili proizvodni, međusobno su povezani i međusobno se prožimaju. U takvim uvjetima nije lako dešifrirati što će biti najekološkiji izbor.

Danas se bavim temom vrećica za kupovinu. Ovo je naša svakodnevica. Što učiniti kad se zaboravi vrećica za kupovinu? U Lidlu je to jednostavno – samo treba uzeti karton s police: p Pri maloj kupnji stvari možete ponijeti u rukama, a što kad ovo nije dovoljno? Odgovor ćete pronaći u sažetku članka.

 

Danas ću vam predstaviti kako proizvodnja i cijeli životni ciklus različitih vrsta vrećica za kupnju utječu na okoliš.

Podatke dugujem danskom Ministarstvu okoliša i hrane koje je pripremilo izvješće pod naslovom Procjena životnog ciklusa vrećica za nošenje namirnica. (Life Cycle Assessment of grocery carrier bags, Ministry of Enviroment and Food of Demark, February 2018)

 

Izvješće je pokrivalo različite vrste vrećica:

1. LDPE (polietilen niske gustoće) vrećica, obična tanka ili ojačana

2. PP (polipropilenska) vrećica – izdržljivija od LDPE vrećica

3. rPET (pletena vlakna) vrećica – vrećica izrađena od PET-a, odnosno recikliranog polietilentereftalata povećane čvrstoće

4. vrećica od poliestera – lakša za „savijanje” od gore prikazanih primjera, izrađena od PP-a ili PET-a,

5. bioplastična vrećica – obično je izrađena od polilaktida (PLA) ili mješavine sa škrobom koji čini ove vrećice kompostabilnima u vrlo specifičnim uvjetima (pri određenoj temperaturi i vlažnosti). U praksi se nikada ne kompostiraju i to je, barem danas, problematičan materijal.

6. papirnate vrećice

7. torba od tkanine – od pamuka ili jute, višekratna. Može biti izrađena od organskih ili konvencionalnih vlakana.

8. Kompozitna torba – torba od više materijala, izrađena od npr. tekstila i plastike.

 

Studija je uzela u obzir prosječnu težinu, volumen, debljinu i nosivost vreća. Za izračune je usvojen uvjet prijenosa kupovina zapremine 22 litre i 12 kg. Kao rezultat toga, u nekim je slučajevima bilo potrebno analizirati utjecaj na okoliš dviju vrećica umjesto jedne. To je bio slučaj za papirnate, bioplastične i pamučne vrećice zbog kapaciteta.

 

U sklopu studije analiziran je životni ciklus: od proizvodnje materijala vrećica, proizvodnje vrećica, proizvodnog otpada, transporta, korištenja, prikupljanja i transporta do kraja životnog vijeka vrećice (spaljivanje / recikliranje / korištenje kao vreća za smeće).

Bez sumnje, najbolji način korištenja vrećice bit će njena naknadna uporaba, a nakon toga recikliranje za PP, PET i poliester vrećice te korištenje kao vreća za smeće za LDPE vrećice, papir, bioplastiku. Posljednja mogućnost je spaljivanje.

 

Analizom su obuhvaćeni svi načini okončanja životnog ciklusa određenog proizvoda. Također, u izvješću se može pročitati kakav će utjecaj imati spaljivanje vrećice, a kakav utjecaj njezino recikliranje.

 

Studija ne uzima u obzir samo ugljični otisak, već čak 15 čimbenika koji utječu na nas i okoliš:

• klimatske promjene (mjereno ugljičnim otiskom);

• oštećenje ozonskog omotača;

• toksičnost za ljude;

• toksičnost za životinje;

• fotokemijsko stvaranje ozona;

•ionizirana radijacija;

• određena stvar;

• zakiseljavanje tla;

• eutrofikacija tla;

• eutrofikacija vode;

• toksičnost za okoliš;

• potrošnja sirovina, fosila;

• potrošnja sirovina, abiotička;

• potrošnja vode.

 

Na slici 6. naznačen je potreban broj korištenja vrećice da ima isti utjecaj na okoliš kao i korištenje jedne LDPE vrećice koja će se zatim spaliti (prema istraživačima, ovo rješenje je najzelenije). Oznake pojedinih materijala dane su ispod tablice.

Tablica preuzeta s internetske stranice https://eko-logicznie.com/

Slika 6. Sažetak utjecaja pojedinih varijanti na različite čimbenike okoliša, LDPEavg – prosjek za LDPE, PP – netkana PP mreža, PPwov – tkana PP mreža, PETrec – rPET mreža, PETpol – poliesterska mreža, BP – bioplastika, PAP – papir, PAPb – bijeljeni papir, COTorg – organski pamuk, COT – pamuk, COM – kompozit.

 

 

ZAKLJUČCI IZ IZVJEŠĆA, komentar na gornji popis

 

• Plastične mreže za višekratnu upotrebu (PP, PET, poliester) treba koristiti od 7,7 do 25,1 puta (ovisno o vrsti mreže). Poliesterska torba je ekološki najprihvatljivija jer dodatno ima triput manju težinu od ostalih rješenja iste trajnosti. Njihova dodatna prednost je jednostavnost sklapanja.

• Bioplastičnu mrežicu treba upotrijebiti oko 9 puta (ili 4,5 puta, vjerojatno ako se uzme u obzir samo jedna vrećica, a ne dvije kao što je ranije spomenuto) kako bi ekološki trošak bio jednak onoj od LDPE-a. Ipak, bioplastika je trenutno vrlo problematičan materijal, najčešće nije biorazgradiva niti reciklirana.

• Papirnate vrećice treba koristiti 11-14 puta (ili 6-7 puta, vjerojatno ako se uzme u obzir samo jedna vrećica, a ne dvije kao što je prije spomenuto). Gledajući iz ovog kuta, ako je propustite upotrijebiti toliko puta, plastična vrećica koja se može koristiti više puta bit će bolje rješenje.

• U spomenutom izvješću pamučna vrećica je najmanje ekološki prihvatljiva. Ima vrlo velik negativan utjecaj na sve analizirane aspekte. Potrebno ih je upotrijebiti nekoliko stotina puta kako bi se nadoknadio njihov ekološki trošak.

No, ako već imamo pamučne vrećice, jednostavno ih koristite što je više moguće (po mogućnosti bez pranja jer pranje stvara jako veliki ugljični otisak o čemu ću pisati u budućim člancima).

Pretpostavljam da bi se ova procjena dramatično promijenila kad bi se analizirale vrećice izrađene od korištenog materijala. Međutim, ovdje je potreban oprez da se ne koristi jedan materijal dok se u isto vrijeme povećava potražnja za drugim.

• Kompozitne vrećice su pretposljednje u pogledu ukupne ekološke prihvatljivosti, a također se obično ne mogu reciklirati zbog upotrebe različitih materijala.

Odgovor: Ako smo u trgovini, a nismo ponijeli vrećicu za kupovinu – nemojte kupiti drugu, već samo iznimno koristite plastičnu vrećicu LDPE i kasnije je ponovno koristite što je više moguće.

 

 

Ukratko

 

• Pamuk se ne smije koristiti u proizvodnji vrećica zbog vrlo negativnog utjecaja na okoliš. Najgora opcija su vrećice od organskog pamuka. Pamučne vrećice imaju smisla ako je već imamo doma, ili ako je radimo od koristenih tkanina.

• Opterećenje okoliša plastičnim vrećicama (PP i PET, poliester) za višekratnu upotrebu usporedivo je s papirnatim i bioplastičnim vrećicama, (dok se plastične vrećice mogu više puta koristit).

• Ako morate kupit vrećice za stalnu upotrebu, najbolje rješenje je poliesterska vrećica (njezina prosječna težina je triput manja od ostalih plastičnih).