Lokalna borba i naš napredak s otpadom - intervju

Od 2016 postepeno se uvodi mogućnost sortirat naš kućni otpad, a što se za tim veže je smanjiti količinu smeća. Upoznajte detalje funkcioniranja reciklažnog dvorišta, naše zajedničke izazove u ovoj temi i neke savjete od stručnjaka.

Razgovarala sam s Mateom Pirjevac, osobom koja je od početka povezana s reciklažnim dvorištem. Pisala je EU projekt, koji je umogućio pokretanje reciklaže u našim krajevima, educira lokalnu zajednicu i radi svaki dan na unaprjeđenju sustava za gospodrenjem otpada u Komunalnom održavanju grada Ploča i okolice. Konkretno Matea radi u jedinici za skupljanje i zbrinjavanje otpada, na radnom mjestu Viši stručni suradnik za održivo gospodarenje otpadom . Privatno sam joj zahvalna da je toliko energie uložila o ovu temu i sad imam mogućnost sortiranja otpada kod kuće, što na primjer još uvijek jako fali u puno gradova, najbliži primjer je grad Metković.

Matea je isto sljedbenik filozofije "Zero waste", svjesni potrošač i veliki zaljubljenik u prirodu.

Ovaj članak pruža informacije o dvije jedinice lokalne samouprave: Grada Ploča i Općine Gradac, iz kojih prikuplja odpad firma Komunalno održavanje d.o.o. Ploče. Sav miješani komunalni otpad (nerazvrstani) se odlaže na odlagalištu Lovornik u Baćini (na žalost). Na tom odlagalištu odlaže se i komunalni otpad iz Općine Slivno (dovoze otpad 3 puta tjedno).

Iz ovog članka dobijete informacije o tome:

1. Kako se sad sortira otpad na kućnoj razini
2. Koliko posto uspijevamo za sada prikupiti odvojenog otpada
3. Što nas čeka u budućnosti sa otpadom, smećem i naknadama
4. Koje su naše najčešće pogreške u sortiranju
5. Sa kojom vrstom otpada je najveći problem i što možemo napravit u vezi toga
6. Kako izgleda put otpada do recikliranja
7. Par riječi o odlagalištu Lovornik
8. Nekoliko savjeta za sortiranje

Beata Delmić: Kako ste se započeli proces sortiranja otpada?

Matea Pirjevac: Mi smo pokrenili sustav odvajanja otpada nakon što smo 2016. iznajmili skladište u kojem smo taj otpad mogli I sortirati. Budući da je sustav odvojenog prikupljanja otpada, operativno dosta zahtijevniji od sustava prikupljanja miješanog komunalnog otpada, potrebno je nabaviti novu opremu (kante I kamione), te organizirati daljnju obradu tog otpada što iziskuje dodatna ulaganja. U posjedu smo do sada imali samo smeđe I zelene kante, pa smo njih I iskoristili za provedbu takozvanih “pilot projekata odvojenog prikupljanja otpada”. Znači to nije konačan sustav koji je organiziran kako treba, već su to “pilot-projekti” koje provodimo s obzirom na dostupnu opremu I mogućnosti koje trenutno imamo. U 2021 napokon ćemo imati sve potrebne spremnike I kamione da uspostavimo sustav kako treba.  Znači svako će kućanstvo imati 4 spremnika- plavi za papir I karton, žuti za plastiku I metal, smeđi za biootpad I zeleni za ostatni (miješani) otpad.  A sve je nabavljeno uz sufinanciranje do 85 % od EU.

B.D. : Trenutno kućanstva imaju dvije kante za smeće : zelena za miješano i smeđa na selektivno prikupljanje otpada (papir, plastika, staklo i metal). Moraju li ove četiri vrste otpada biti u odvojenim vrećicama? Je li uopće moramo koristiti vrećice za odvajanje da biste taj otpad odlagali na recikliranje?

M.P. :  Što se tiče trenutnih spremnika koji su na terenu u pilot projektima, jedan je zeleni za miješani komunalni otpad- znači otpad koji se baci u tu kantu ide na odlagalište Lovornik, a drugi, smeđi, je za otpad koji se može reciklirati- papir, plastika staklo I metal, koi ne mora biti uobče odvojen u vrećama. Sav otpad namijenjen recikliranju možete direktno odvajati u smeđu kantu. Ja osobno preporučujem da se ne koriste vrećice, jer sam protiv upotrebe plastičnih vrećica za bilo šta. Korisnici obično koriste vrećice da im se ne zaprlja kanta, ali ako otpad odvojite kako treba, operete ambalažu od nećistoća I ostataka hrane, nema razloga za korištenjem vrećica.  

B.D: Pilor program za odvajanje otpada je velika, očekivana promjena. Program pokrenut je u Travnju 2019. god. Jesu li se stanovnici odmah prilagodili sortiranju u kućama - stanovima?

M.P. : Prije nego krenemo s pilot projektom u nekom naselju, uvijek prvo održimo edukaciju za stanovnike. Onda vidim koliko su ljudi zbunjeni I puni pitanja I misle kako oni to neće moći I da to neće funkcionirati. Međutim, damo im sve odgovore I pokušamo ih ohrabriti I motivirati da to rade pravilno. To je najbitnije kod uvođenja neke promjene, pogotovo ovakve promjene koja je svakodnevica u nekom kućanstvu. Znači trebaju imati sve informacije, znati gdje to ide kasnije I da njihov trud nije uzaludan. Transparentno im pokušavamo predstaviti kako to sve funkcionira, zato je jako bitno da je na ovakvim edukacijama što veći odaziv.

B.D. : Kako nama stanovnikom ide sortiranje/ odvajanje sada? Koliki je udio odpada iż smeđeg i zelenog kontejnera?

M.P. : Ja moram reći da to jako dobro ide, naravno, uvijek može bolje, ali s obzirom da se radi o “pilot projektima” , zadovoljni smo. Kad smo 2016. postavili prve kante, odmah smo krenuli dalje I cilj nam je bio što više naselja obuhvatiti pilot projektima. Nažalost kanti nije bilo za sve. Svake godine se povećava postotak odvojeno prikupljenog otpada, u 2019. postotak odvojeno prikupljenog otpada je bio 3,8 %. Zvuči malo, ali ako znate da je 2016. bio 0,7 %, vidi se napredak. U 2020. postigli smo 5 % odvojeno prikupljenog otpada od ukupno prikupljenih količina, što znači da svake godine rastu količine. Konkretno, prošle godine je putem pilot projekata I zelenih otoka prikupljeno 96 tona papira I kartona, 23 tone plastične ambalaže, 20 tona metalne ambalaže I 11 tona staklene ambalaže. To nisu male količine, ali treba nastaviti s rastom stope odvojeno prikupljenog  otpada. Problem je što ljudi I dalje mogu ne odvajati- odnosno sve bacati u kantu za miješani komunalni otpad. To će se pokušati ispraviti kad se uvede naplata ostatnog otpada po količini- onda će se korisnici valjda potruditi da odvoje što više- jer će im tada računi biti manji nego što bi bili da ne odvajaju. 5 % smo postigli bez ikakvih kazni I novčanih motivacija, što znači da su to stanovnici samo vlastitim odgovornim ponašanjem postigli, bez dodatne motivacije, što je jako pohvalno. U budućnosti nadamo se uvođenju naplate po količini ostatnog otpada I uvođenju novčanih kazni za neodgovorno ponašanje prema otpadu, po uzoru na ostale zemlje EU.

B.D. : Činimo li puno pogrešaka u sortiranju kod kuće? Koje su najčešće pogreške?

M.P. : Ima dosta grešaka, ali odvajanje otpada je proces koji se uči.  Najčešća pogreška je bacanje onečišćene ambalaže. Ambalaža koja se plasira dalje mora biti čista- to ne znači da je morate ribati deterdžentom, ali trebala bi biti ispražnjena od sadržaja I bez ostataka hrane. Problemi su I s bacanjem tetrapaka (koji se ne odvaja jer nije ni plastika ni karton već kombinacija). Iako se on navodno može reciklirati mi nismo našli oporabitelja koji bi preuzeo tetrapak ambalažu na daljnju obradu. Greške su I kod odvajanja plastike. Odvajanje I recikliranje plastike je priča za sebe. Iako većina misli da se sva plastika reciklira, zapravo se vrlo malo plastičnog otpada može reiklirati, a I to malo većinom nije isplativo. Ekonomski gledano, recikliranje plastike trenutno nije zanimljivo proizvođačima, pa je ona zapravo postala problem za kojeg I nemamo neko rješenje. Gomilanje plastičnog otpada u okolišu možete vidjeti na svakom koraku, a samo 9 % sve do sada proizvedene plastike se zapravo recikliralo. Mi smo isto dugo tražili tvrtku koja bi nam preuzela otpadnu plastičnu ambalaža, a kad smo je I pronašli, nije htjela preuzeti svaku vrstu. Plastičnih ambalaža na policama u trgovinama ima 7 vrsta, a od toga ste samo za dvije sigurni da će se moći reciklirati. To su PET (1) I HDPE (2) ambalaža. Reciklirati se može I broj 4. Zbog toga savjetujemo korisnicima da izbjegavaju u potpunosti plastiku, ili da biraju onu koja se može reciklirati. Moram napomenuti da je česta greška I bacanje plastične ambalaže koja ima ostatke opasnih tvari- motorno ulje, pesticide itd. Takvu ambalažu treba odnijeti u reciklažno dvorište.

B.D. : Možeš li nam reći nekoliko riječi o putu primjera plastike, stakla, papira i metalnog otpada kroz recikliranje?

M. P. : Sve se prvo odvojeno sakuplja I sortira. Zatim plastiku I papir prešamo, a staklo I metal odvajamo u jumbo vreće ili kontejnere. Nakon toga ih šaljemo na daljnju obradu. Plastični ambalažni otpad se prebacuje u specijalizirane tvornice gdje se pregledava i pere u vrućoj vodi, zatim usitnjava i sortira. Poslije toga se topi, preša i pretvara u sitne kuglice (granule). Od granula se proizvode novi plastični predmeti: vrećice, folije, boce, materijali za odjevne predmete, uredski pribor, raznovrsne posude, kuhinjski pribor, kape i majice, ručne torbice, torbice za kozmetiku, vrećice, kante za smeće, lopatice za smeće, tepihe, otirače, igračke, mobitele i dr. U zadnje vrijeme je popularna proizvodnja tekstila od PET ambalaže, recimo skijašku jaknu možete naći da je izrađena od recikliranih boca itd. Papir se reciklira na sličan način, ali problem je što se može reciklirati samo 4- 6 puta. Za razliku od stakla I metala koji nikad ne gube na materijalu I mogu se reciklirati bezbroj puta.

B.D. : Sav miješani i glomazni otpad odvozi se na odlagalište Lovornik, je li podvrgnut bilo kakvoj obradi prije toga?

M.P. : Ne, ne postoji apsolutno nikakva obrada ni kontrola otpada koji se odlaže na Lovorniku. Znači možete baciti u kontejner bilo šta- to će se odložiti na Lovorniku. To I je problem, jer ljudi bacaju sve I svašta, opasni I toksični otpad, lešine itd. A Lovornik nema nikakvu zaštitu- sve što je bačeno kiša sapere I to odlazi u podzemne vode.

Lovornik je veliki problem koji hitno treba sanirati. Osim toga, ljudi bi se trebali potruditi da što manje otpada stvaraju I da što više recikliraju, kako bi manje otpada završavalo gore. Da ne govorim da ne smiju bacati opasni I problematični otpad iz kućanstva- baterije, elektroniku, stare lijekove, pesticide I ostale kemikalije koje su opasne za okoliš itd. To trebaju sami dovesti u reciklažno dvorište.

B.D. : Kakvi su planovi sa smetlištem Lovornik? Hoće li biti zatvoreno i kada?

M.P. : Trenutno je u planu nejgova sanacija, odnosno postavljanje geofolija koje će spriječiti odvodnju otpadnih voda s odlagališta dalje u okoliš.  Kada se otvori Županijski centar za gospodarenje otpadom onda će se I zatvoriti. Nadam se da će to biti uskoro.

B.D. : Koje nas promjene očekuju na području otpada u bliskoj budućnosti?

M.P. : Ljudi moraju znati da je ovakav način prikupljanja otpada- kontejner u koji ide sav otpad koji se istovara na odlagalište- prošlost. Takvim načinom samo gomilamo smeće I stvaramo preveliki pritisak na okoliš. Smeće je postalo dio skoro svakog ekosustava I zadrlo je u sve pore okoliša. Plastični omot je nađen I na dnu Marijanske brazde- na dubini od 10 000 m!

Budućnost je prije svega u smanjenju nastanka otpada, promjene u proizvodnji ambalaže, fokus na održive sirovine koje se mogu ponovno koristiti ili koje se mogu reciklirati. Smatram da gospodarenje otpadom počinje na policama trgovina jer ako nam je većina otpada plastika koja se ne može reciklirati imamo veliki problem kako to zbrinuti. Znači trebamo skroz ukinuti jednokratnu plastiku, a za ambalažu birati karton, staklo I metal- reciklirajući materijal. Onda ćemo vrlo lako odvajati I reciklirati jer će se to isplatiti.

B.D.: Da li imate možda u planu organiziranje radionica / predavanja? Primjerice, poput prošlogodišnje radionice za kompostiranje?

M.P. : Sada kad krenemo s podjelom novih kanti ( 4 vrste) , organizirat ćemo radionicu I edukaciju u svakom naselju gdje ćemo pričati o pravilnom postupanju s otpadom. Intenzivno ćemo nastaviti raditi na edukaciji I informaranju, jer je to ključno za korisnike kako bi što bolje I pravilnije odvajali.

Ćemo isto nastaviti s informiranjem I edukacijom na Facebook stranici ZELENI VAL, putem koje upozoravamo na ove greške, ali I ostalim načinima- webom, letcima itd. 

ZELENI VAL

Youtube kanal

B.D. : ŽeliŠ li dodati nešto, možda vidis neke probleme (koje dobro bi bilo naglasnit, razmislit o nima:) ) koje nismo spomenule do sada?

M.P. : Samo želim poručitu čitateljima da počnu razmišljati o tome koliko otpada stvaramo kao ljudska populacija, I da budu svjesni da promjena kreće od nas samih. Nemojte razmišljati na način “što ja sam tu mogu promijeniti, kad nitko drugi to ne radi”. Pokušajte ostvariti svoj osobni doprinos, koliko možete, za bolje stanje svih nas, jer je otpad postao veliki globalni problem koji se neće tako lako sam od sebe riješiti. Ne zaboravite da masu čine pojedinci I da sve kreće od vas.

B.D. : Puno hvala za razgovor! 

Upute za reciklaże:

PLASTIK

Plastični otpad potrebno oprati od ostataka hrane prije bacanja. Ona treba biti u potpunosti ispražnjena od sadržaja i oprana, naravno ne morate koristit detergent ali zapravo najlaksej je stavit takvu ambalažu u perilicu, ako niu imate.

PAPIR

Smocen papir (od kise, ili necega drugo) ne może se reciklirat. Papir I karton trebaju biti suhi jer kad se smoče omekšaju im se vlakna I postanu manje vrijedna sirovina za recikliranje.

ŽARULJE I BATERIJE

Žarulje I baterije u reciklažno dvorište ili u bilo koju veću trgovinu. Također je možete ostaviti kod bilo kojeg prodavača žarulja I/ili baterija, oni su ih obvezni besplatno preuzeti, bez obzira gdje su kupljene. Takve trgovine imaju znak “preuzimamo otpadne baterije” i “preuzimamo EE otpad”.

LIJEKOVE

Stare lijekove možete odložiti besplatno u bilo koju ljekarnu, one su također obvezne preuzeti stare lijekove I propisno ih zbrinuti, bez obzira gdje su kupljeni lijekovi. Također ih možete ostaviti u reciklažno dvorište.